Obveznice Republike Hrvatske (RH)

28.2.2013. Obveznice RH su odličan način za popunjavanje državnog proračuna uz veću ili manju cijenu tj. kamatu i rok dospijeća. Moguće posljedice globalnih kretanja na daljnji razvoj Srednje i Istočne Europe su posljednje vrijeme u fokusu pozornosti kako investicijske zajednice tako i opće javnosti. Još u siječnju 2012. godine govorilo se o najavama ministra Linića da izda tzv. narodne obveznice, a sve u svjetlu (već tada) prilično niske ocjene hrvatskog kreditnog rejtinga koja je bila korak do špekulacijske razine poznate i kao junk (smeće). Tada se to opravdavalo pripremama za slučaj daljnjeg pada kreditnog rejtinga koji se prije nekoliko mjeseci očekivano i dogodio.

Potom je tijekom listopada ova tema narodnih obveznica postala još aktualnija, čini se kako je hrvatsku Vladu potakla i uspješna nedavna prodaja talijanskih državnih obveznica građanima. Ipak, najveći dio je zasigurno usmjeren prema institucionalnim ulagačima: bankama, mirovinskim fondovima, osiguravajućim društvima, itd. Plan je bio pomalo nejasan jer su istovremeno ministri Linić i Čačić govorili o obveznicama za opću namjenu i projektnim obveznicama, a to nikako nije ista stvar. Ostaje vidjeti je li odgovor i u tome što sada gospodin Čačić više nije ministar.

Slično je i pitanje prinosa na takve obveznice jer primjerice fiksnih šest posto prinosa je relativno dobar u odnosu na kamate na standardnu oročenu štednju. No, taj se prinos sigurno dobiva samo ako se obveznica drži do dospijeća tj. pet, sedam ili deset godina, a u međuvremenu može se prodati po tržišnoj cijeni koja može povećati, ali i umanjiti očekivanu zaradu. U ovim okolnostima, kad su prinosi na državni dug relativno visoki, može se računati da je veća vjerojatnost da se za nekoliko godina na narodnim obveznicama ostvari i kapitalna dobit (pogotovo s obzirom na EU perspektivu Hrvatske), ali to je ipak samo vjerojatnost.

Primjer iz 2011. godine:

U tekstu Tina Bašića na portalu poslovni.hr dana 31.3.2011. pita se velikim naslovom: "Jesu li hrvatske državne obveznice rizična imovina za mirovinske fondove?" i to je pitanje svakako na mjestu. Pa nastavlja u podnaslovu: "Iako poboljšanje hrvatskog rejtinga nije izgledno, domaći analitičari smatraju da se mirovinski fondovi još ne moraju brinuti za kvalitetu državnih obveznica."

Pa, gdje je problem? Evo ga u nastavku teksta: "Obvezni mirovinski fondovi (OMF) drže polovicu svih izdanih domaćih državnih obveznica." Istina, ovo je posljedica uglavnom krutih zakonskih propisa koji obvezuju mirovinske fondove da dio imovine imaju u obveznicama RH, a slično je i sa pravilima koje moraju poštovati osiguratelji kod ulaganja štedne komponente životnog osiguranja.

U tom svjetlu valjda gledati i sadašnji prinos do dospijeća na hrvatsku euro-obveznicu (obveznice Republike Hrvatske) koja dospijeva 2014. na razini od 7,95 posto. Prinos na obveznice Republike Hrvatske RH denominirane u eurima se kreće oko 6,34 posto. Oba navedena prinosa predstavljaju maksimume u posljednjih nekoliko godina (podatak iz 2009. godine).

Što spaja obveznice i pojmove mirovina ili penzija? Možda iznenađujuće, ali - iako naizgled nije očita na prvi pogled - veza je više nego čvrsta. Naime, zahvaljujući današnjem relativno razvijenom financijskom sektoru obveznice kroz različite financijske proizvode osiguravaju isplatu državnih mirovina (bila to puna ili prijevremena starosna mirovina), ali dijelom i privatnih mirovina. Obveznice Republike Hrvatske RH plasirane na svjetskom tržištu u svibnju 2009. godine će zasigurno poslužiti za hitno krpanje rupa u državnom proračunu. Koliko su te obveznice sada donijele nužan - i unaprijed potrošen - prihod teško je suditi, a medalja kao i obično ima dvije strane.

Primjer iz 2009. godine:

"Servis za investitore Moody smanjio je vrijednost hrvatskih obveznica na razinu koja je na samom rubu onog što se u financijskim krugovima zove 'teritorij škarta' (junk territory). Moody je procijenio kako je hrvatska Vlada reagirala sporo i ''vjerojatno nedovoljno'' odgovorila na sve lošiju ekonomsku situaciju i deficit u budžetu.

Servis je još prošlog mjeseca javljao da od istočno-europskih zemalja Hrvatskoj prijeti najveći rizik za smanjivanje rejtinga. Rupa u hrvatskom proračunu povezana s vanjskim dugom pritišće hrvatsku kunu zbog čega više nema opravdanja za nesmanjivanje vrijednosti vladinih obveznica – rekao je za Wall Street Journal Moodyjev analitičar Anthony Thomas.

Moody procjenjuje kako su navodi hrvatske Vlade o smanjivanju rasta od dva posto u ovoj godini preoptimistične i kako bi rupa u budžetu mogla biti puno veća od brojki koje su prezentirane hrvatskoj javnosti. Wall Street Journal piše da si Vlada trenutačno može priuštiti zaduženja, no da je Hrvatska ranjiva zbog velikog i izuzetno zbijenog vanjskog duga, od kojeg trećina dolazi na naplatu ove godine."

Dobro, ovo baš nije neki primjer ali je opis sasvim u skladu sa trenutnom situacijom. Na rubu toga "teritorija škarta" naravno nalaze se i obveznice Republike Hrvatske RH uz napomenu da za to postoji i poseban izraz "junk bonds" odnosno "smeće obveznice" ili u duhu ranijeg prijevoda: škart obveznice.

Primjer iz 2007. godine:

"Ministarstvo financija Republike Hrvatske izdalo je desetogodišnje obveznice na domaćem tržištu kapitala u iznosu od 2,5 milijarde kuna s dospijećem 08. veljače 2017. godine, priopćeno je iz banaka – aranžera izdanja."

"Kamatna stopa obveznica iznosi 4,750 posto godišnje, prinos izdanja je 4,91 posto, cijena izdanja je 98,748 posto dok je datum izdanja obveznica 08. veljače 2007. Glavnica obveznica dospijeva 08. veljače 2017. te će se isplatiti u jednom iznosu. Kamata se isplaćuje polugodišnje."

"Obveznice (Republike Hrvatske RH, op.a.) će biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze kao i u depozitorij, prijeboj i namiru Središnje depozitarne agencije. Izdanje je gotovo u cijelosti plasirano na domaćem tržištu institucionalnim investitorima čija potražnja za novim obveznicama u potpunosti zadovoljava ukupan ponuđeni iznos izdanja."

Pa vijesti iz 2002. godine:

"Druga tranša državnih obveznica (obveznice Republike Hrvatske RH, op.a.) u okviru programa potpore mirovinskoj reformi, u iznosu od 150 milijuna eura, bit će izdana 20. rujna, a danas je započeo upis obveznica od strane mirovinskih fondova, izvijestile su banke aranžeri izdanja.

"Ova tranša obveznica bit će izdana 20. rujna u iznosu od 150 milijuna eura te će činiti jedinstveno izdanje s prvom tranšom obveznica dospijeća 23. svibnja 2012. Kamatna stopa kupona iznosit će 6,875 posto godišnje, te će se isplaćivati polugodišnje. Kao i kod prve tranše, otplata glavnice bit će u jednom iznosu o dospijeću, denominaciji u euru, a namira kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan dospijeća."

I nešto iz ne tako davne 1999. godine:

"Hrvatska, naravno, ima ekonomskih problema, ali Vlada svakodnevno poduzima mjere da ih drži pod kontrolom, pa se može reći da su problemi marginalna pojava u uglavnom stabilnoj hrvatskoj ekonomiji - rekao je podpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro u ponedjeljak u milanskome Grand Hotelu. Hrvatski vicepremijer je ovdje predstavio novu emisiju hrvatskih državnih obveznica, petu u devizama, ali prvu u eurima, za koju Vlada očekuje da će u državni proračun unijeti barem 250 milijuna eura (više od 1.825.000.000 kuna). ..."

Opet obveznice i vaša privatna mirovina. Pa kakve veze imaju obveznice i mirovina? Imaju utoliko što je dobar dio imovine mirovinskih fondova (kako obvezni tako i dobrovoljni mirovinski fondovi) uložen i u razne obveznice, a posebice obveznice RH. Slično je i sa imovinom koju ulažu osiguravajuća društva u ime svojih osiguranika iz premija mješovitog osiguranja života. Ako ulažete u fondove onda znate da i neki investicijski fondovi dio imovine ulažu u državne obveznice, pa tako i u državne obveznice Republike Hrvatske (RH).